Baštenske rukavice
Proleće je stiglo a sa njim i prolećno sređivanje bašte, orezivanje, kopanje, zasađivanje. Svako od nas želi da u svom dvorištu poseduje pravi mali raj, koji je sam osmislio. Pored brojne literature, mnogi od nas su postali pravi majstori u kreativnom sređivanju malog rajskog vrta. Pored kvalitetnog semena i rasada, svakom ozbiljnom baštovanu su potrebni dobar alat, kvalitetan pribor i naravno kvalitetne baštenske rukavice! Na našem sajtu u velikoj ponudi imate širok asortiman kvalitetnih baštenskih rukavica, koje će vaš rad u bašti učiniti neverovatno bezbednim! Bili vi ili ne pobornik slobodnog stila, svakako je neophodno da sebe zaštitite od eventualnih povreda i uboda i zato pre početka rada, obavezno obezbedite baštenske rukavice. Mi mislimo na vas i vaše ruke!
Uređivanje bašte može se vršiti na profesionalnom nivou, kao hobi, ili iz terapeutskih razloga. Postoji širok spektar dodataka koji su dostupni na tržištu i za profesionalne i amaterske baštovane, kako bi na najbolji način sproveli svoju kreativnost. Ova dodatna oprema može da pomogne vama u radu.
Baštovan je svaka osoba uključena u baštovanstvo, koje je verovatno najstarije zanimanje, gde vlasnik kuće dopunjava porodični hranu sa malim povrtnjakom ili voćnjakom ili jednostavno uzgaja začinsko bilje ili cveće.
Baštovanstvo se kreće u razmerama od voćnjaka, do dugih zasada na bulevaru sa jednom ili više različitih vrsta drveća i žbunja, zeljastih biljaka, do stambenih jardi, uključujući travnjake, do postrojenja u velikim ili malim baštenskim saksijama, koje se biljke gaje unutra ili napolju. Bašta može da bude veoma specijalizovana, sa samo jednom vrstom biljka koje rastu, ili podrazumeva veliki broj različitih biljaka u mešovitim zasadima. To podrazumeva aktivno učešće u uzgajanju biljaka, i teži da bude intenziviran, što ga razlikuje od poljoprivrede ili šumarstva.
Ukrasne bašte su bile poznate u drevnim vremenima, čuveni primer je i Viseći vrtovi Vavilona, dok je antički Rim imao desetine vrtova. Viseće bašte Vavilona su svrstane u Svetsku baštinu i spadaju u jedan od sedam svetskih čuda antičkog sveta. Egipćani su povezivali drveće i bašte sa bogovima, verujući da su njihova božanstva zadovoljna vrtovima. Najčešće su bašte u drevnom Egiptu okružene zidovima sa drvećem zasađenim u redovima. Među najpopularnijim vrstama koje se koriste u ovu svrhu su palme, drveće smokve, orasi i vrbe. Asirci su takođe poznati po svojim prekrasnim vrtovima. Oni imaju tendenciju da budu široki i veliki, neki od njih koriste se za lov na divljač (nešto slično današnjem rezervatu), a drugi vrtovi za razonodu. Drevni rimski vrtovi su poznati po svojim statuama i skulpturama. Ovi vrtovi sadrže širok izbor cveća, uključujući i krokuse, ciklame, zumbul, irise i bršljan, lavandu, ljiljane,narcise, mak, ruzmarin i ljubičice. Srednje doba predstavljalo je period pada bašte. Nakon pada Rima, baštovanstvo je nastavilo da postoji ali samo sa ciljem gajenja lekovitog bilja i ukrašavanja crkvenih oltara. Vrtovi u 16. i 17. veku su bili simetrični, proporcijalni i izbalansirani sa više klasike u izgledu. Većina ovih vrtova su izgrađeni oko centralne ose i oni su podeljeni u različite delove.
Najčešće, u baštama su postavljene cvetne leje, a na trgovima su postojale staze od šljunka. Sačuvajte ruke sa našim baštenskim rukavicama.