Mistrija
Za ovaj predmet odnosno alat koji izgleda prilično prosto a ima veoma primenjenu funkciju gotovo da se ne može naći prava definicija, odnosno ne može se svrstati u kalup bilo kakvog definisanja. Dakle, reč je o predmetu koji se naziva mistrija a koji je svakako povezan sa svim onim poslovima koji imaju veze sa zidanjem, betoniranjem, gletovanjem ali i oslikavanjem, freskoslikarstvom i td. Mistirija je veoma star alat i smatra se da se njegove preteče mogu tražiti još u vremenima kada se beton još i nije našao na listi materijala za zidanje. Dakle i u vreme podrućara i straćara postojali su određeni oblici mistrija koji su služili za razmazivanje određenog nanosa, za ravnanje i lepše prijanjanje materijala.
Mistrija predstavlja alat koji ima određenu ergonomski oblikovanu dršku najčešće pravljenu od drveta i metalni široki zatupljeni trougao koji služi za nanošenje i razmazivanje određenog materijala a najčešće maltera. Dakle ovaj nož odnosno ovaj metalni deo je napravljen od nerđajućeg čelika i on je pri kraju sužen u nepravilni trougao što omogućava lakše manipulisanje i veću fleksibilnost. Mistriju koriste zidari a najčešće se korsiti u procesu malterisanja ogoljenih zidova.
Mistrija se naravno može koristiti i u procesu gletovanja koji predstavlja proces finog ravnanja unutrašnjih ili spoljnjih zidova stambenog prostora. Gletovanje se naime vrši uz pomoć glet hoble ali nije isključeno da se za početne radove upravo brine takozvana mistrija ili ponekad špahtla. Gletovanje predstavlja proces koji prethodi krečenju. Ravnanje neravnina je osnovni proces koji se prilikom gletovanja obavlja a to često rade moleri te se može reći da je mistrija i molerski alat. Glet masa se muti u dva navrata i nanosi se najčešće u tri poteza.
Vrlo se često mistrija koristi i u procesu slikarstva, i to najčešće fresko slikarstva sa tim što se u slikarstvu koriste dosta manje mistrije. Ovaj alat iako veoma prost, predstavlja vrlo značajan alat od davnih dana pa i danas.